O Požegi

OSNOVNI PODACI O POŽEGI

Požeška kotlina okružena je Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom. Posebno je zanimljiv sjeverni planinski masiv Papuk, koji svojim grebenima i vrhovima od istočne Tromeđe (713 m) iznad Kutjeva preko glavnog vrha Papuka (953 m) sve do zapadnog Petrovog vrha (615 m) kraj Daruvara štiti kotlinu od sjevernih vjetrova, te čini na južnim padinama klimu blažom nego u samoj Požeškoj kotlini.

Slavonsko gorje nastalo je tektonskim poremećajima, nabiranjem tla i formiranjem gorskih sklopova sastavljenih od granita, gnajsa, kristaličnih škriljevaca i eruptivnog kamenja. Podno tih masiva došlo je do pojave termalnih voda. Posebno su zanimljiva izvorišta tople vode u predjelu Velike. Kasnije erozije tla oborinskim i tekućim vodama formirale su u tom masivu brojne usjeke i vododerine, što je pridonijelo bogatstvu reljefa kao i raznolikosti samog terena. Reljefno gledano brdoviti predio Slavonije unatoč svojoj kompaktnosti omogućio je izgradnju dobrih komunikacija sjeverne Podravske nizine s Požeškom dolinom kao i južnom Panonijom. I kroz Požegu teče rijeka Orljava, te manja rijeka Veličanka.


Zemljopisni položaj Požege - Trg Sv. Trojstva
- sjeverna širina 45° 20' 22"
- istočna dužina 17° 40' 56"

Nadmorska visina 163,63 m.

Županija je podijeljena na 5 gradova i 5 općina.

  • Gradovi:
    • Grad Kutjevo
    • Grad Lipik
    • Grad Pakrac
    • Grad Pleternica
    • Grad Požega
  • Općine:
    • Općina Brestovac
    • Općina Čaglin
    • Općina Jakšić
    • Općina Kaptol
    • Općina Velika

Sjedište županije je grad Požega.

Površina županije je 1.845 km².

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 85.831 stanovnika (1.9 % ukupnog stanovništva Hrvatske). Prosječna gustoča naseljenosti je bila 46 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 88.7 %, Srbi 6.5 %, Talijani 1 %, Mađari 0.9 % i drugi

Izvor: Državni zavod za statistiku - popis stanovništva 2001.

IMBA pravilnik

IMBA PRAVILNIK

Pravilnik Međunarodne Udruge Brdskog Biciklizma - IMBA.

 

· Vozite jedino po stazama na kojima je dopuštena vožnja biciklom. Poštivajte sva upozorenja i ograničenja na stazi i cesti, izbjegavajte nezakonito ometanje tuđeg posjeda, te ukoliko je potrebno nabavite sve dozvole za vožnju po nekom terenu ili stazama.

· Ne ostavljajte za sobom tragove svoje prisutnosti. Budite pažljivi prema okolišu i tlu po kojem vozite. Čak i na otvorenim stazama ne bi se trebali voziti po uvjetima koji omogućavaju ostavljanje traga svog prolaska, odnosno pod uvjetima u kojima je moguće teško oštetiti stazu - poput određenih vrsta tla nakon atnosferskih utjecaja. Pažljivo  promatrajte i proučavajte različite vrste zemljišta i vježbajte  vožnju tako da ne  ostavljate trag za sobom (ukoliko je to moguće) i da načinjenu štetu svedete na minimum. Nemojte voziti mimo puta kako ne bi stvorili  nove staze. Ne bacajte otpatke u prirodu. Otpatke spremite u vrećicu, torb, đep i sl., te po dolasku na cilj bacite otpatke u za to određeno mjesto.

· Kontrolirajte svoj bicikl!  Djelić sekunde nepažnje, pogotovo pri velikim brzinama može uzrokovati velike nesreće sa kobnim posljedicama. Poštujte ograničenja brzine, propisane regulacije i sl.

· Uvjek imajte na umu da niste sami na stazi. Prijateljski pozdrav ili signal zvoncem uvijek će vam pomoći. Ne plašite druge bicikliste. Pokažite poštovanje prema drugima tako da usporite prilikom mimoilaženja sa drugima. Imajte na umu da bi neki drugi biciklist mogao biti iza slijedećeg ugla ili se pojaviti takoreći, niotkud.

· Ne plašite životinje! Svaka se životinja uznemiri prilikom nenadanog prolaska vozila, pokreta ili buke. To može biti opasno za vas, druge, a i za same životinje. Pružite životinjama priliku da se priviknu na vas. Prilikom prolask, obratite posebnu pažnju na njih. Tjeranje, plašenje, ozljeđivanje i uznemiravanje divljih životinja je ozbiljan prekšaj.

· Ukoliko staza na kojoj se vozite sadrži tehničke elemente kao što su vrata, rampe, klackalice i sl. uvijek sve ostavite onako kako ste ih našli ili kako je naznačeno.

· Planirajte unaprijed. Upoznajte svoj bicikl, opremu, svoje mogućnosti i područje u kojem se vozite te se sukladno tome pripremite. Pripremite se za sve moguće situacije. Obavezno nosite kacigu i ukoliko imate ostalu zaštitnu opremu, održavajte bicikl u dobrom stanju i ponesite potrebnu opremu za slučaj promjene uvjeta vožnje ili kakve nezgode. Bilo bi dobro da svaki put kada krenete na vožnju kod sebe imate barem paketić zavoja i flastera za slučaj lakših ozljeda. Dobro isplaniran put je zadovoljstvo za vas i druge, a ne teret ili prekršaj prema drugima.

O klubu

User Rating:  / 0

Osnivanje i djelovanje kluba

U Požegi i okolici u nekoliko posljednjih godina sve veći broj rekreativaca slobodno vrijeme popunjava vožnjom na biciklu. Istovremeno, bicikl je doživio revoluciju i prilagodio se brdu, dobio amortizere, ramu od laganih materijala, vrlo precizne mjenjače a i sve ostale komponente su pratile taj razvoj.

I požežani su nabavili takve strojeve, te krenuli istraživati okolna brda. Lijepi krajolici i šumski puteljci na brdskom biciklu dobili su jednu novu dimenziju i nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Kad su vožnje vikendom šestorice - sedmorice biciklista postale običaj, rodila se ideja o osnivanju kluba brdskih biciklista.

Osnivačka skupština održana je 20.09.2002. godine uz nazočnost 27 biciklista. Prionulo se poslu, pa su u suradnji s javnom ustanovom Park prirode Papuk izrađene oznake za biciklističke staze na Papuku. Potkraj listopada 2002. na vožnji po odličnoj stazi Papuk 2 uz iskusne goste iz Bjelovara, Osijeka i Belog Manastira okupilo se 38 biciklista.





Od osnutka kluba 20.09.2002 godine kao kluba rekreativaca i avanturista s vremenom klub se poceo razvijati u dva pravca.

Prvi je kao što je svo vrijeme klub i bio – rekreativno/zabavnog karaktera gdje su se članovi kluba, a i oni koji to nisu bili družili na vožnjama po stazama i krajolicima požeštine koja uistinu ima što ponuditi svojom raznovrsnošću prirodnog okoliša i prirode.

Budući da je bicikl prijevozno sredstvo koje ne zagađuje okoliš, biciklistički klub kao neprofitabilna organizacija te njegovi članovi promiču ekološke stavove o očuvanju i zaštiti prirode. Neke od utrka OBB lige ove godine (2008) bit će posvećene baš zaštiti okoliša i promicanju zdravog načina života.

Drugi pravac po kojem se klub razvijao i razvija se i dalje nastao je iz potrebe pojedinih članova kluba koji su imali želju da se natječu na regionalnim i državnim natjecanjima u više kategorija i stilova vožnje od kojih najviše prednjači XC.

Članovi koji nastupaju na utrkama imaju licence HBS-a te time klub dobiva i natjecateljsku notu.

Additional information